------------------------

 

 



autor fotografija: Branko Vojinović

kliknite na sliku da bi je videli u pravoj veličini

Babin Zub Stara Planina
Stara Planina Stara Planina
Stara Planina Stara Planina
Selo Stanjinac Selo Stanjinac
Selo Stanjinac Selo Stanjinac
Selo Stanjinac Selo Stanjinac
Selo Stanjinac Selo Stanjinac
Selo Stanjinac Selo Stanjinac
Selo Stanjinac Selo Stanjinac
Selo Stanjinac Manastir Sveti Onufrije
Selo Stanjinac Selo Stanjinac

----------------------------------------

 
 
Kliknite da bi se vratili na naslovnu stranu UPOZNAJ SRBIJU
 

Selo STANJINAC u opštini Knjaževac


Krst iz 14 veka u centru sela Položaj sela na karti

Stanjinac, selo u opštini Knjaževac u zaječarskom okrugu, na obroncima Stare Planine

Selo Stanjinac, u ovom kraju poznato kao Stanjanci, se nalazi u istocnoj Srbiji, na Staroj Planini u opštini Knjaževac u zaječarskom okrugu, na tridesetom kilometru magistralnog puta Knjaževac-Pirot, ispod brda Jalovik na 650 metara nadmorske visine. Trideset kilometara je udaljeno i od Svrljiga, a tačne geografske koordinate su 43° 22' 13" SGŠ I 22° 26' 28" IGD. Najbliže mesto Stanjincu je Kalna, nekada veliko rudarsko mesto u cijoj okolini se nalazio rudnik uranijuma „Gabrovnica“, a danas varošica sa par stotina stanovnika.
Na 25 kilometara od sela je, u poslednje vreme, sve popularnija turistička destinacija Babin Zub (1758 m n.v.).

Selo Stanjinac se u svojoj istoriji selilo tri puta. Prvo mesto na kome se nalazilo selo je Miloševski Rt i nalazi se u blizini sadašnjeg sela. U to vreme selo Stanjinac se zvalo Rebrovo. Najstariji pisani trag o selu datira iz 14. veka i nalazi se na kamenom krstu u centru sela, napisan na staroslovenskom jeziku. Krst je premeštan posle svake selidbe sela.

Stanjinac, sa svojom okolinom, ima potencijala u lovnom, pa i seoskom turizmu. Zastupljene su razne vrste divljaci: zecevi, lisice, jazavci, srneca divljač, divlje svinje, vukovi. Ovde dolaze lovci iz raznih krajeva naše zemlje, a nekima se toliko dopalo ovde pa su kupili i imanja, koja su veoma jeftina, za razliku od sela koja su pored glavnog puta za Babin Zub. Stanjinac je od ovog, turistickog centra buducnosti, udaljen 25 kilometara, a Babin Zub se vidi iz sela.

U blizini sela nalazi se obnovljeni srednjevekovni manastir Sv. Onufrije. Tu je i prelepi vodopad, Bigar, visok dvadesetak metara, niz koji pada pijaća voda. Pored njega se zaustavljaju putnici da bi se divili ovoj prirodnoj lepoti i osvežili se hladnom vodom

Crkva Sveti Kirik i Julita,selo Stanjinac Crkva Sveti Kirik i Julita Izgradnja crkve u Stanjincu, hram Sv.Kirika i Julite, zapoceta je 1925. godine o cemu svedoci sacuvana donatorska knjiga sa prezimenima porodica koje su pomogle izgradnju. Crkva je napravljena od kamena bigra koji se može naci u okolini, a cija je eksploatacija od skoro zabranjena. Pored crkve, postoje dva spomenika, takozvane zavetine, iz 1903. i 1910. godine gde su se meštani skupljali na dan slave, obavljali rucak, a potom išli u žetvu. Nakon izgradnje crkve, dan Sv. Cirika je postao neradni dan za meštane Stanjinca. Izgradnja je završena i crkva osveštana 1930. godine 2007 godine meštani su na sopstvenu inicijativu zapoceli renoviranje seoske crkve Sveti Kirik i Julita. Finansijska sredstva su skupljana u selu, ali je najveci deo došao sa strane od ljudi dobre volje koji vode poreklo iz Stanjinca

Na oko kilometar od skretanja za Stanjinac, iduci magistralnim putem prema Pirotu, dolazi se do skromnog, jedva vidljivog putokaza koji upucuje na manastir posvecen Sv. Onufriju. Prateci putokaz, prelazi se Stanjanska reka i prolazi preko tkzv. Pantinog mosta broj 3, interesantne, šarenolike gradevine. Manastir Sv. Onufrija pominju dva zapisa u jednom rukopisnom psaltiru u Plovdivskoj biblioteci. Psaltir je 1576. Godine obnovio jeromonah Nifon, nastojanjem Prezvitera Dimitrija iz Osmakove i popa Cvetka iz Koje. Godine 1663. povezao ga je jeromonah Atanasije, koji je pomenuo monaha starca Živka iz hrama Sv. Onufrija. Ovaj psaltir verovatno su odneli u Plovdiv posetioci "ot Koprivštica ot Filipe", koji su se 1795. Godine potpisali na zidu manastira Temske." Sama crkva je više puta obnavljana, a prema podacima Duhovnog suda u Nišu, crkva Sv. Onufrija je ponovo izgradena 1868. Godine. Prema recima oca Rajka Glišovica, paroha ovdašnjeg, manastir datira iz 13. veka.

-------------------------------------------------------------------------


posetite :www.stanjinac.info

O članku: Zahvaljujem se Branku Vojinoviću, autoru sajta o selu Stanjinac, na dozvoli da objavim njegov tekst i fotografije.

tekst i stranu pripremio: Bojan Lazarević