------------------------

 

 



autori fotografija: Bojan Lazarević /Nikola Milošević

kliknite na sliku da bi je videli u pravoj veličini

Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja



autor fotografija: Nikola Milošević, tema: Soko grad i okolina


Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja
Sokobanja Sokobanja Sokobanja Sokobanja







 
 
Kliknite da bi se vratili na naslovnu stranu UPOZNAJ SRBIJU
 



SOKOBANJA




Sokobanja Položaj Sokobanje

Sokobanja, je gradsko naselje u Zaječarskom okrugu. Od Žitkovca je udaljeno 35 km

Sokobanja je centar istoimene opštine u Zajecarskom okrugu. Prema poslednjem popisu u Sokobanji je bilo 8407 stanovnika. Sokobanja se nalazi na 400 metara nadmorske visine, na obroncima panina Rtanj i Ozren. Iznad grada izvire reka Moravica, koja je još poznata i pod imenom Sokobanjaska Moravica. Reka se spušta prema gradu Aleksincu i uliva se u Južnu Moravu kod sela Vrela, dok kod sela Bovna stvara veštacko jezero zvano Bovansko jezero. Sokobanja je udaljena od Aleksinca oko 35 kilometara, koji je povezan auto putem, a odavde se put preko Aleksinca i obližnjih sela pruža ka Sokobanji. Sokobanja je poznata po turizmu i važi za najposeceniju banju Srbije.

Soko grad

Soko grad je tvrdjava koja se nalazi iznad Sokobanje. Nastanak tvrdjave vezuje se za cara Justinijana, a veruje se da je gradjena u 6 veku. Namena tvrdjave je bila odbrana od avarskih i slovenskih plemena. Stefan Nemanja zauzima tvdjavu 1172 godine, od kada je se nalazi u sastavu srpske srednjovekovne države. U jednom trenutku zapovednik tvrdjave je bio bogumil, nakon cega ga srpska vojska ponovo zauzima uz vece razaranje. Krajem 14 veka cela Vidinska kneževina pada pod tursku vlast, a Sokograd Turci zauzimaju 1398 godine. Od turske vlasti se 1412. godine odmetnuo Sokolski i Svrljiški beg Hamza koji je stolovao u Soko Gradu, tako da se protiv njega iste godine uputio sultan Musa. Hamzinu pobunu ugušio je sultan naredne godine, a tokom borbi Soko Grad je ponovo razrušen. Hamza je poslat, u tadašnju prestonicu, Adrijanopolj gde je pogubljen, dok je lokalno stanovništvo raseljeno širom Otomanske imperije.

Hronoligija

1172. Stefan Nemanja je oslobodio Banju i banjsku oblast od Vizantije.
1398. Banja je pala u ruke turske imperije istovremeno sa osvajanjem Vidina.
1690. i 1737 . za vreme ratova Banja je prelazila u ruke Austrijanaca.
1808. i 1810. Banju oslobada Hajduk Veljko, a posle propasti ustanka ona opet pada u turske ruke.
1826. U Banji se rodio Miloje Jovanovic, potonji arhiepiskop beogradski i Mitropolit Srbije Mihajlo. Na celu srpske crkve bio je preko 40 godina.
1833. Banja je konacno oslobodena od Turaka i pripojena Kneževini Srbiji.
1834. po naredenju Knjaza Miloša vode Banje su poslate u Bec, Medicinskom fakultetu na analizu.
1837. u Banju dolazi prvi gost sa uputom. U Banji ordinira banjski lekar Đorde Novakovic. U to vreme u celoj Srbiji je bilo 10 lekara i apotekara.
1890-1893. Sokobanja je dobila taj naziv. Do tada se zvala samo Banja. Imala je i druge nazive: Banjica, Velika Banja, Aleksinacka Banja, Al Banja.


Spoljšnje veze:

Sokobanja na sajtu Banjice

Zvanicni sajt Sokobanje




o članku:

Članak pripremio Bojan Lazarević.